Bakir Izetbegović: Ne vjerujem da će Schmidt nametnuti Izborni zakon, lideri Srba misle da imaju pravo na dominaciju

Objavio/la: Urednik Portala, 10.09.2021

Predsjednik Stranke Demokratske Akcije (SDA) te član rukovodstva državnog Doma naroda Bakir Izetbegović za Klix.ba je govorio o aktuelnim političkim pitanjima, izjavama visokog predstavnika, kovanici "muslimansko ostrvo", Srpskoj pravoslavnoj crkvi, ali i tome zašto hvali Fadila Novalića uprkos kritikama opozicije.

Gospodine Izetbegoviću, jedno od najaktuelnijih političkih pitanja u našoj zemlji su posljednje izjave visokog predstavnika Christiana Schmidta, prvo o tome ko je većinski glasao za Željka Komšića, a potom i o nedovoljnoj zastupljenosti Hrvata. Kako ste doživjeli takve poruke? Da li su planski plasirane u cilju pripreme terena za rješenje Izbornog zakona?

Ne vjerujem da su planski plasirane, prije bih rekao da su izrečene olako, jer su neutemeljene, lako se demantuju i time mogu nanijeti štetu autoritetu novoimenovanog visokog predstavnika. A to je posljednje što mu treba u ovom osjetljivom momentu. Visoki predstavnik je zadužen za provedbu i tumačenje civilnog aspekta Dejtonskog mirovnog sporazuma i ne bi sebi smio dopustiti pogrešno tumačenje odredbi Aneksa 4. koje ne poznaju bošnjačkog, srpskog ili hrvatskog člana Predsjedništva BiH, već samo "jednog Bošnjaka, jednog Srbina i jednog Hrvata u Predsjedništvu BiH". Namjera je očigledno bila da na izbor članova Predsjedništva BiH imaju utjecaj svi građani, bez obzira na etničku pripradnost, jer članovi Predsjedništva imaju obavezu zastupati interese BiH i svih građana, a ne parcijalne interese konstitutivnih naroda. Uostalom, imamo i presudu "Sejdić-Finci" Evropskog suda za ljudska prava, čijom bi se primjenom morale brisati etničke odrednice za članove Predsjedništva BiH.

Slična stvar je i s tvrdnjom o nedovoljnoj zastupljenosti Hrvata. Savjetnici visokog predstavnika su mu morali pripremiti precizne podatke prije nego se upustio u komentare ove vrste. Jer brojke i procenti su sasvim jasni – Hrvati u Bosni i Hercegovini čine 15,5 posto stanovništva, a u Vijeću ministara i Domu naroda imaju paritet uz različite mehanizme veta kojim raspolažu. Na rukovodećim pozicijama u državnim agencijama Hrvata ima 32 posto, odnosno duplo više od Ustavom propisane kvote. Slično je i s Federacijom BiH, u kojoj prema popisu ima 22,4 posto Hrvata, a hrvatski kadrovi čine 33 posto rukovodnog kadra.

Vjerujete li u opciju da visoki predstavnik nametne izmjene Izbornog zakona? Da li biste prihvatili bilo kakvo nametnuto rješenje pa čak i ono koje bi išlo u prilog stavovima koje zastupa SDA?

Ne vjerujem u takvu opciju. Visoki predstavnik će, uvjeren sam, bonske ovlasti čuvati samo za slučaj flagrantnog ugrožavanja mira, stabilnosti i funkcionisanja BiH.

Šta ukoliko visoki predstavnik ipak nametne izmjene Izbornog zakona? Posebno ukoliko te izmjene budu išle u prilog tezi o ograničavanju broja mandata u Predsjedništvu?

Zaista ne vjerujem da će do ovakve odluke doći, pa neću komentarisati hipotetičku mogućnost "šta ako ipak". Posljednja Inzkova odluka je bila neophodna, zabranila je slavljenje zločinaca pa je izazvala tešku krizu u zemlji. Eventualna odluka Schmidta o ograničavanju mandata, ili forsiranju "legitimnih predstavnika" nije neophodna, dapače, bilo bi to pristrasno miješanje u korist HDZ BiH, takva odluka bi bila i u koliziji s presudama Evropskog suda za ljudska prava, i samim tim ne bi ništa dobro donijela.

 

Kako komentarišete izjave Wolfganga Schaublea o BiH, spominjanje tzv. "muslimanskog ostrva" i izvora nemira?

Podsjećaju me na prepotentni i štetni non-paper koji su pripisivali Janši. Schauble je sebi uzeo za pravo da o Bosni i Bosancima govori kao o objektu o kojem drugi odlučuju. Liči mi to na predratne kalkulacije kako će "Bosna šapatom pasti". A znamo kakav je otpor uslijedio. Bosna i Hercegovina nije "fragilna", jer da je fragilna ne bi izdržala sve što je izdržala u periodu 1992.-1995. Niti su bosanski muslimani nekakvo "ostrvo sa znatnim konfliktnim potencijalom". Mi smo prosvijećen i dobrohotan evropski narod, s punim demokratskim kapacitetom, koji nije uzvratio na zločine, već je branio civilizacijske vrijednosti u vremenu kad su ih mnogi evropski lideri bili izdali.

Gdje biste radije pravili kompromise kada je riječ o zahtjevima HDZ-a, na Predsjedništvu BiH ili na Domu naroda?

Prijedlog SDA je da kompromis koji obuhvata oboje – izbor članova Predsjedništva BiH na tragu rješenja iz Aprilskog paketa, za što je zainteresirana hrvatska strana, i reduciranje nadležnosti Doma naroda na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, za što smo zainteresirani mi.

Priča o Fuleovom modelu gotovo nikada nije ni iščezla. Zašto ste ranije podržavali taj prijedlog reformi i da li biste sada podržali rješenja iz Fuleovog prijedloga?

Fuleov model je nudio isto što i Aprilski paket, samo kroz direktan izbor, što je prema mom mišljenju bolje. Cilj oba modela je bio riješiti presudu "Sejdić-Finci", ali ujedno i pitanje koje dovodi do frustracije i homogenizacije Hrvata. Naši tadašnji odnosi s rukovodstvom HDZ-a su bili puno bolji od trenutnih. U međuvremenu je proradio spreg HDZ - SNSD, koji je uvukao i Zagreb, Beograd, Moskvu u stvaranje pritiska prema Bošnjacima, a federalni Dom naroda je HDZ zloupotrijebio kako bi se spriječilo imenovanje novog saziva Vlade FBiH. Dragan Čović je odbio glasati za ugovor Islamske zajednice s državom BiH, predsjednik FBiH Čavara je zaustavio popunu Ustavnog suda Federacije. Nakon ovih iskustava SDA nije spremna na jednostrana rješenja koja traži HDZ, tražimo da i oni naprave ustupke. A to su izmjene u funkcionisanju Doma naroda FBiH na način da on funkcioniše identično Vijeću naroda u RS-u, tj. da isključivo štiti vitalni nacionalni interes.

Nedavno ste u Višegradu kazali da je jedan od najvećih problema velikosrpski nacionalizam koji, kako ste istakli, traje 170 godina te da samo mijenja oblik i intenzitet. Šta je vaše rješenje, kako se suprotstaviti takvim politikama?

U vremenima kriza, ratova i bezvlašća velikosrpski nacionalizam ubija, ruši i protjeruje sve što nije srpsko. U vremenima mira on pokušava da dominira, da provodi aparthejd i da vlada nad drugima. To stanje živimo sada – politički lideri Srba smatraju da imaju pravo na dominaciju. Oni vjeruju da u državnim institucijama RS imaju pravo zaposliti samo Srbe, da imaju pravo uvesti pravoslavne slave tim institucijama i školama, da imaju pravo bošnjačkoj djeci zabraniti ustavom zagarantovano pravo na bosanski jezik, da imaju pravo u Beogradu štampati knjige za djecu u RS iz kojih će i mali Bošnjaci i Hrvati učiti "srpske istine", da imaju pravo slaviti ratne zločince, davati im utočište u Srbiji, negirati genocid, suprotstavljati se odlukama Haškog tribunala i Ustavnog suda BiH itd.

Jedini odgovor na to je uporna gradnja snažne države, koja garantuje vladavinu zakona i jednakost ljudi, države koja je uvezana u moderne asocijacije poput Evropske unije i NATO saveza. Upravo jačanje takve države i njena uvezanost s evropskim i svjetskim sudovima i institucijama dovelisu do skidanja ploče s imenom Radovana Karadžića na Palama, do rušenja crkve u Konjević Polju i do Zakona o zabrani negiranja genocida. Trenutačno prolazimo fazu snažnog otpora, ali proći će to, i nastavit ćemo borbu za jednakost ljudi.

Foto: Klix.ba
Foto: Klix.ba

Milorad Dodik je prilikom posjete predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana izašao s prijedlogom o nekim novim pregovorima o BiH, u koje bi bile uključene Hrvatska, Srbija te Turska. Vi se odbili uopće priču o tome. Šta smatrate da je opasnost takvog prijedloga?

Dodik napravi problem, blokadu, suprotstavi se vladavini Ustava i zakona, a zatim bi da pregovara i traži "srednja rješenja". O čemu bismo mogli razgovarati u odnosu na Zakon o negiranju genocida, šta bi mogao biti kompromis? Malo negirati, malo priznati?! Dodik predlaže pregovore koji bi eskivirali državne institucije BiH i dio međunarodne zajednice koji je zadužen za implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Zašto bismo pristali na takvo reduciranje?

BiH je država koju čine dva entiteta, tri naroda i četiri političke grupacije – bošnjačka, srpska, hrvatska i građanska, koja je pretežno ljevičarska. Ova posljednja je barem dvostruko zastupljenija u PS BiH i Parlamentu Federacije od hrvatskih stranaka. A Dodik, Čović, Beograd i Zagreb bi da je izostave, uguše, da patriotski bošnjačko-bosanski blok, koji čini 60 posto glasačkog i parlamentarnog tijela, "zbiju" u bošnjačku kvotu od 33 posto. Da za sebe zadrže dvije trećine vlasti i utjecaja. Nećemo pristati na to.

Kada je riječ o dešavanjima u Crnoj Gori, na vaše izjave je reagirao i Aleksandar Vučić, kazavši da ste nekompetentni da govorite o pravoslavlju. Šta se htjeli kazati komentarom o Srpskoj pravoslavnoj crkvi?

Znam dosta o pravoslavlju i kršćanstvu općenito, i poštujem sve vjernike, ljude koji se boje Boga. Poštovao bih i Srpsku pravoslavnu crkvu kada bi ona popravljala svoj narod, što je uloga svih vjerskih zajednica, služila Bogu i dobru, a suprotstavljala se zlu i zlikovcima. Nažalost, sve vrijeme rata čelni ljudi SPC-a su zatvarali oči pred užasnim zločinima i davali podršku Mladiću, Šešelju i Arkanu. Svi smo gledali film u kojem pravoslavni sveštenik blagosilja "Škorpione", Kačavenda je blagosiljao Karadžića i Mladića. On je oteo imovinu Bošnjaka u Bijeljini i napravio na njoj svoje dvore, u dvorištu Fate Orlović su sagradili crkvu, na Diviču kod Zvornika su srušili džamiju i na njenim temeljima napravili crkvu. Vladika Amfilohije je muslimane nazivao "lažnim ljudima" i moglo bi se još mnogo toga nabrojati. Evo, čujemo da ovih dana i Amfilofijev nasljednik Joanikije Crnogorce naziva "pečurkama koje će nestati".

U posljednje vrijeme ste također kazali da je odlazak mladih iz Bosne i Hercegovine veći problem od srpskog nacionalizma. Da li stojite iza takve tvrdnje? Kako zaustaviti odlazak mladih. Zar ne mislite da su ljudi previše razočarani i kako da vjeruju prije svega SDA-u da će to pitanje riješiti kada do sada niste uspjeli?

Gubitak biološke mase je najveći problem Bosne i Hercegovine, ali i zemalja u okruženju. Pad nataliteta i odlazak mladih kojima uređene evropske zemlje i ekonomije nude više nego što mogu ponuditi zemlje Balkana je najkompleksniji i najteži problem s kojim se svi u regionu suočavamo. Samo Njemačkoj i skandinavskim zemljama u ovom trenutku su potrebne stotine hiljada inžinjera, tehničara, ljekara, i oni će ih sebično uzeti. Taj problem se neće riješiti jednim dobrim potezom SDA, ili bilo koje druge stranke na vlasti. Potrebno je ubrzano i uporno provoditi reforme i graditi uređeno društvo i jaču ekonomiju kako bismo te procese barem usporili. Nažalost, neodgovorni političari nas uporno vode iz krize u krizu, iz zastoja u zastoj, i usporavaju oporavak.

Često izlazite u javnost hvaleći Vladu FBiH, odnosno rezultate premijera Fadila Novalića. Premijer tvrdi da imamo rast privrede, ali s druge strane imamo i žestoke kritike opozicije, prije svega iz SDP-a. Šta smatrate zaslugom Novalića i vlade koju vodi i zar kritike opozicije nemaju uporište?

Za neke je irelevantno šta govori predsjednik SDA, ili predsjednik SDP-a. Imaju pravo na to. Ali za svakog moraju biti relevantni zvanični podaci o promjenama bitnih ekonomskih parametara. Novalić tvrdi da su ekonomski pokazatelji vlade koju on vodi već šest godina bitno bolji od pokazatelja prethodne vlade, recimo da su riješeni dugovi i deficit Federacije, da odavno imamo suficit, da su stabilizirani svi fondovi, da je bitno porastao BDP, da je otvoreno više od 60.000 novih radnih mjesta u Federaciji itd. Novalić također tvrdi i da su pokazatelji njegove vlade u borbi s ekonomskim posljedicama korone bolji od pokazatelja vlade Republike Srpske, ali i od Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, dakle svih zemalja okruženja, osim Srbije, da je 2021. za Federaciju uspješnija od 2019. godine, koja je ekonomski najbolja poslijeratna godina. Zanimljiv je i podatak da se minimalno dvije trećine PDV-a za cijelu BiH prikupi u dijelovima Federacije BiH pretežno naseljenim Bošnjacima, što također ima poveznicu s djelovanjem Novalića i strukture SDA. Dakle, privreda u tom dijelu BiH drži stabilnost bukvalno svih budžeta u državi, i entitetskih i kantonalnih. Sve navedeno je lako provjeriti, i ako je Novalić u pravu, to treba priznati i cijeniti.