Provodeći obaveze predviđene Statutom SDA o organiziranju i realiziranju stranačkih aktivnosti na terenu, Kantonalna organizacija SDA HNK u Jablanici je održala treću redovnu sjednicu Skupštine na kojoj je planirano i realizirano šest tačaka dnevnog reda.

Predsjednik Edin Mušić na početku je istakao kako se treće zasjedanje Skupštine održava u vrijeme kada SDA obilježava 32 godine od svog postojanja, navodeći da je taj datum jedan od najvažnijih datuma u historiji Bosne i Hercegovine, kao i da je SDA politički subjekt koji je odigrao ključnu ulogu u samostalnosti i opstojnosti naše zemlje.

Kao državotvorna politička stranka, SDA u Hercegovini svoje osnovne političke ciljeve definirala je kroz sedam tačaka koji su usvojeni u programskoj deklaraciji na sedmom Kongresu SDA.

Impozantna organizacija strukture SDA kroz cijeli prostor HNK iskazana je kroz 7.000 evidentiranih članova, 101 mjesnim odborom raspoređenim od Bjelimića do Neuma, te sa 1.200 ljudi koji kroz brojne organizacione strukture stranke obavljaju različite funkcije i ovlaštenja.

Mušić je također dodao kako je u periodu između dvije sjednice Skupštine održana jedna sjednicu Glavnog odbora i pet sjednica Predsjedništva stranke.

Na nivou HNK, političko djelovanje organa redovno i sistematično je izvršavalo svoje aktivnosti, tako da je IO KO SDA održao devet sjednica.

Organizacija Žene KO SDA HNK u istom periodu održala je dvije svoje sjednice i organizirala dvije zapažene tribine koje su uz veliki broj zainteresiranih koji su prisustvovali tim događajima, značajno skrenuli pažnju šire javnosti na te događaje.

Asocijacija mladih KO SDA HNK bila je također jako aktivna održavajući pet sjednica, te je u svom radu pored ostalog imala izborno-izvještajnu Skupštinu na kojoj je izabrano novo rukovodstvo.

Uz odgovoran i sihnoriziran rad ministara i zastupnika u ovom kantonu, održano je osam sjednica Skupštine HNK kojima su prethodile sjednice kolegija klubova i politička koordinacija sa organima stranke.

Vlada HNK u navedenom periodu održala je 43 sjednica na kojima je razmatrano 716 tačaka dnevnog reda.

Sumirajući brojne političke događaje općenito od državnog do lokalnog nivoa, navedeno je kako se destabilizacija političkih prilika koja je planski organizirana na svim nivoima u BiH nije značajnije odrazila na funkcioniranje SDA u HNK. Uprkos opstrukcijama i pritiscima koji su provođeni od strane drugih političkih subjekata u našem kantonu, rukovodstvo KO SDA HNK uspjelo je zadržati stabilnost rada Vlade i Skupštine  HNK u kojoj čini poziciju i nezaobilazan je faktor u funkcioniranju vlasti.

Mušić je analitički predstavio veliki broj aktivnosti, prijedloga, zaključaka, odluka i rješenja koje su urađene na sjednicama Vlade i Skupštine HNK, kao i uspješnu realizaciju pregovora sa svim sindikatima u HNK, što je rezultiralo potpisivanjem kolektivnih ugovora. Također, konkretnim i efikasnim djelovanjem riješeni su problemi u funkcioniranju zdravstvenih ustanova, što je dovelo do stabilizacije i normalizacije rada u zdravstvenom sektoru.

Istaknut je i izbor novog rukovodstva na Univerzitetu „Džemal Bijedić“, zatim značajni sportski rezultati i uspjesi klubova sa prostora kantona, kao i izuzetno uspješnu organizaciju velikog broja kulturnih dešavanja kroz cijeli prostor Hercegovine.

Predsjedavajući Skupštine HNK i potpredsjednik SDA BiH Šerif Špago predstavio je rad i aktivnosti zakonodavnog tijela kojim predsjedava ističući usvojena, najvažnija zakonska rješenja, te upoznao delegate sa svim važnim pitanjima kojima se bavilo predsjedništvo SDA, prvenstveno o operativnom djelovanju rada Vlade i parlamenta na nivou Federacije BiH.

Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK i predsjednik Savjeta SDA HNK prof. dr. Rašid Hadžović sumirao je informaciju o stanju u oblasti kulture i sporta u HNK. Hadžović je naveo kako uprkos objektivnim teškoćama koji proizilaze dijelom iz nedovoljne zakonske regulative u kantonu za tu oblast, postoje vidljivi pomaci i sve bolji rezultati u radu kulturnih ustanova kojima ovaj resor pruža maksimalnu pomoć i podršku. U tom pravcu, ministarstvo pored redovnih grantova predviđenih za javne ustanove, ali i brojna udruženja i sportske kolektive, finansijski podržava prepoznatljive kulturne događaje poput Mostarskog ljeta, Mostarske liske, Mediteran Open Dance Konjičke sehare, Jablaničkog ljeta, Tradicionalni festivali glumaca u Konjicu, Stolačkog ljeto, Slova Gorčina, rada BZK Preporod Regionalno društvo Hercegovine i brojne druge događaje.

Iz Budžeta HNK za svaku budžetsku godinu izdvajaju se sredstva za finansiranje redovnog rada sportskih klubova HNK Zrinjski i FK Velež, a pored toga povećana su budžetska sredstva u okviru Javnih poziva za sufinansiranje djelatnosti i projekata iz oblasti sporta i kulture. Također, ostvarena je uspješna saradnja s brojnim udruženjima kulturnih i sportskih organizacija na području Kantona, kao i sa sportistima koji postižu vrhunske rezultate, te su isti kontinuirano finansijski podržavani, što je u konačnici u ovom kantonu rezultiralo vrhunskim rezultatima koji pored domaćih i regionalnih takmičanja postižu uspjehe i na svjetskom nivou, u šta se ubrajaju uspjesi Lane Pudar koja je osvajačica bronzane medalje na Svjetskom prvenstvu u plivanju i Elme Škaljić prvakinja svijeta u Bodybuildingu, kao i brojni drugi uspjesi klubova iz HNK i pojedinaca.

Informacija o stanju u oblasti saobraćaja na području HNK predstavio je mr. Dino Memić, diplomirani inženjer saobraćaja i komunikacija. U svom studioznom izvještaju, Memić je teoretski i statistički obradio ovu oblast sa konkretnim mjerama i zaključcima , te kroz izlaganje ponudio preporuke za njihovu primjenu. Prezentacija koja je predstavljena uključivala je javni prijevoz putnika (linijski i vanlinijski), zatim taksi prijevoz, Rent-a-car i prijevoz M1 vozilima, stanje zaposlenosti u oblasti saobraćaja u HNK, trenutno stanje i cijene goriva u FBiH i HNK, kao i važnu temu Saobraćaj i ekologija – tendencija ka zdravijoj životnoj sredini.

Stručne i kompetentne osobe u oblasti putne infrastrukture upoznali su prisutne o velikim infrastrukturim projektima u BiH, izgradnji autocesta, magistralnih cesta, i stanju magistralnih puteva u HNK. Navedeno je kako je na području naše zemlje do sada izgrađeno 121,56 kilometra autoputeva, da je trenutno u izgradnji 37,10, zatim da je u toku tenderska procedura za 68 kilometara, da je u pripremi tenderska dokumentacija za 17,25 kilometara, da se aktivno planira i priprema cijela procedura za 34,90 kilometara, od ukupni 278,81 kilometar ukupne trase autoputa kroz Bosnu i Hercegovinu. Na obimnim poslovima pobrojanih projekata javnog preduzeća Autoceste FBiH angažirano 470 uposlenih u ovoj instituciji. Pored značajnog broja izazova u pripremi za realizaciju navedenih projekata, JP Autoceste FBiH planiraju izgradnju svoje zgrade u Mostaru koja će biti smještena u centralnoj zoni Grada Mostara.

 Delegati na Skupštini informirani su i o mreži magistaralnih cesta, njihovom održavanju, investicionim programima, te o upravljanju magistralnim cestama. Istaknuto je kako je na zahtjev lokalne zajednice u periodu od 2015. godine do danas povećan broj magistralnih cesta za čak 430 kilometara. Naglašeno je kako su magistralne ceste u trenutnim okolnostima u kantonu BiH, ključne saobraćajnice kojima su povezana sva administrativna sjedišta. Također, dva velika projekta, put Stolac-Neum, generacijski projekt je u završnoj fazi, te se očekuje da se kao i veliki projekt rekonstrukcije tunela Crnaja pusti u promet u mjesecu junu. Pored izgradnje južne obilaznice Mostara, kao jedan od velikih projekata koji je u toku u rekonstrukciju magistralnih cesta na ovom području uloženo je 27 miliona KM.

Hercegovina, položajno smještena na jugu BiH, graniči s Republikom Hrvatskom i Crnom Gorom. Bez obzira što se radi o 3 države, njihova južna područja čine prirodnu i saobraćajnu cjelinu (regiju) nekada zvana regija Južnog Jadrana. Saobraćajno povezivanje jedino je moguće riješiti posmatrajući ovaj prostor kao prirodnu cjelinu.

Ukupna dužina regionalnih cesta u HNK je 348,64 km. Razlika u odnosu na prethodno stanje se pojavljuje iz razloga što je regionalni put R424 proglašen magistralnim odlukom Vlade F BiH, te je u skladu s Zakonom o cestama prešla u nadležnost JP Ceste F BiH d.o.o. Sarajevo. Regionalnih puteva s makadamskim kolovozom je cca 74 km što iznosi 22,35% što je više u odnosu na BH prosjek 19.1%2 i isto tako u odnosu na prosjek F BiH koji iznosi 19,52%3.

Također, navedeno je da je potrebno u narednom periodu značajnije poboljšanje mreže regionalnih puteva podizanjem elemenata regionalnih puteva i objekata na njima na viši tehnički nivo s krajnjim ciljem povećanja sigurnosti svih sudionika u saobraćaju.

O stanju, ulaganjima, poslovnim planovima i perspektivama željeznica Federacije BiH govorio je Almir Ačkar, šef službe za opće i pravne poslove u Mostaru. Ačkar je istakao kako su Željeznice FBiH najveći, najsigurniji, najisplativiji i ekološki najprihvatljiviji prevoznik u Bosni i Hercegovini. Željeznice integriranjem u željezničku evropsku mrežu, stvaraju bitne, potrebne pretpostavke, za uključenje Bosne i Hercegovine u buduće evropske integracije i pristup razvijenom evropskom okruženju. Ukupna mreža u ŽFBiH iznosi 608.45 kilometara. Od toga kroz Hercegovinu prolazi 133 kilometara i 490 metara.

Ukupan broj uposlenih je 2.799, a od toga u PP Mostar je 549 uposlenika. Ulaganja na području Hercegovine u posljednjoj godini iznose impozantnih 220 miliona KM.

Pored cestovnog i željezničkog saobraćaja, zračni saobraćaj, odnosno „Međunarodna Zračna luka- Aerodrom Mostar“ d.o.o. Mostar (u daljem tekstu MZL-AM) predstavlja važnu odrednicu u ukupnoj ponudi Mostara i Hercegovine. Prema opisu poslova, „Međunarodna Zračna luka- Aerodrom Mostar“ d.o.o. Mostar obavlja djelatnost pružanja usluga u unutarnjem i vanjskom zračnom saobraćaju. MZL-AM  je otvoren 1965. za civilni zračni saobraćaj u zemlji. Status međunarodne zračne luke- aerodroma stečen je 1984. godine kada je Zračna luka- aerodrom Mostar proglašena alternativnim aerodromom za Međunarodni aerodrom Sarajevo tokom Olimpijskih igara. Po okončanju ratnih dejstava ponovo je otvorena za zračni saobraćaj 1998. godine.

Trogodišnji plan poslovanja MZL-AM  za period 2022.-2024. godine zasnivat će se na realnim razvojnim ciljevima čije su realizacije već započete.

Zbog značaja aerodroma za Mostar i Hercegovinu, potrebno je odrediti njegove strateške ciljeve poslovanja, kako bi se realizacijom poslovnih aktivnosti stvorile realne pretpostavke za brži razvoj zračni saobraćaja, a na taj način i pretpostavke o ekonomskoj samoodrživosti preduzeća. 

Potencijalni saobraćaj MZL-AM se može promatrati s dva aspekta i to vjerski turizam kao prvi prioritetni pravac te uvođenje redovnih linija sa značajnim europskim središtima, kao drugi prioritetni pravac.

Prvi prioritetni pravac predstavlja saobraćaj baziran na charter letovima vezanim za vjerski turizam.

Jako bitna tržišta za ovaj pravac razvoja MZL-AM je tržište Italije, zatim tržište Turske, Republike Irske i Poljske.

Drugi prioritetni pravac predstavlja dopunu prvom, u vidu uspostave redovnih i charter linija iz Međunarodne zračne luke – aerodroma Mostar prema značajnim europskim središtima.

Također, jedan od važnih ciljeva u narednom periodu je očuvanje statusa „Međunarodna Zračna luka- Aerodrom Mostar“ d.o.o. Mostar u okviru većinskog vlasništva Grada Mostara ili eventualnog prenosa većinskog paketa na nivo Federacije BiH.

Direktor uprave za izbjegla i raseljena lica Kemal Isaković u svom referatu izložio je sliku demografskog kretanja stanovništva od 1991. godine do danas, sa svim elementima koji karakteriziraju promjene na cijelom području kantona. Isaković je naveo kako je u HNK prema popisu stanovništva iz 1991. godine živjelo 264.994, dok je prema popisu iz 2013. godine u Hercegovačko-neretvanskom kantonu registrirano 222.007 stanovnika.

Uslijed ratnih dešavanja tokom oružane agresije na Bosnu i Hercegovinu, u periodu 1992. – 1995. godine, izvršen je veliki egzodus stanovnika kojim je protjerano bošnjačko stanovništvo iz svojih prijeratnih domova. Najveći progon Bosnjačkog stanovništva desio se u općinama Stolac, Čapljina, Prozor, i Neum gdje je protjerano cjelokupno bošnjačko stanovništvo, kao i iz dijela Grada Mostara koji je ostao pod kontrolom snaga HVO-a. Također dio bošnjačkog stanovništva je protjerano iz određenih sela općina Konjic i Jablanica, što je narušilo demografsku i nacionalnu strukturu u navedenim općinama.

Broj raseljenih osoba u periodu od 1992.-1995. godine u HNK – 1995. godine smještenih na području iznosio je do 60.000 osoba.

Proces povratka na području HNK, u većem obimu počeo je 1998. godine i može se ocijeniti zadovoljavajućim. Veliki doprinos povratku dalo je Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Uprava za prognanike i izbjeglice HNK-a, kao i strane humanitarne organizacije. Obnovljen je veliki broj stambenih objekata, infrastukturnih objekata.

Nakon razmatranja i usvajanja svih delegiranih tačaka dnevnog reda, izlaganja i diskusija delegata, Skupština Kantonalne organizacije usvojila je sve neophodne akte i izvještaje iz svoje nadležnosti, te donijela niz smjernica i zaključaka.