Nizom programa u subotu 16. jula Udruženje građana „42. brdska brigada Bregava“, KUD „Kolo dubravsko“ i Udruženje logoraša Stolac obilježili su 29. godišnjicu etničkog čišćenja, progona i zločina počinjenih nad Bošnjacima Dubravske visoravni, Stoca, Čapljine i Počitelja. Programi su počeli u ranim jutarnjim satima organizacijom Marša sjećanja u kojem je učešća uzelo oko 300-tinjak mladića i djevojaka iz skoro svih krajeva Hercegovine. Marš je organiziran autentičnom trasom puta kojom je davne 1993. Put u slobodu pronašla najveća skupina unesrećenog civilnog stanovništva, u dužini od 14 kilometara, na relaciji Lokve-Stanojevići-Rotimlja.

U večernjim satima u prisustvu velikog broja stolačkih i čapljinskih Bošnjaka, porodica šehida, poginulih vojnika A R BiH i MUP-a R BiH, nedužno ubijenih civila, ratnih vojnih invalida, demobilisanih boraca, predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti na malonogometnom stadionu u Rotimlji upriličen je memorijalni čas historije.

Na hronološki slijed događanja podsjetio je brigadir u penziji Džemal Rahimić koji je tokom rata obavljao dužnost zamjenik komandanta 42.brigade A R BiH.

– Želja nam je da mlađe generacije osjete bar dio atmosfere koju su doživjeli njihovi očevi i njihovi najmiliji. Taj put je bio put golgote, put spašavanja iz kandži zločinaca i spašavanja od koncentracionih logora Herceg-Bosne – kazao je Rahimić.

Prisutnima su se još obratili Amor Mašović i Edin Mušić, zastupnik u Parlamentarnoj Skupštini BiH.

– Ovakvi događaji moraju biti poruka svim Bošnjacima jer se večeras sjećamo zločina koji su se desili u raspornu od 50 godina na istom mjestu i istim porodicama. U tim nekažnjenim zločinima, u dva rata zločinci su ubili više od 77 nedužnih Bošnjaka, civila, žena, staraca i djece – istakao je Mušić.

Govorio je još o potrebi jačanja svijesti kulture sjećanja pri čemu veliku važnost ima obilježavanje mjesta stradanja i izgradnja spomen obilježja.

O kontinuitetu stradanja Bošnjaka samo zato što su Bošnjaci i o monstruoznosti počinjenih zločina nad njima širom Bosne i Hercegovine govorio je i Amor Mašović. U kratkoj video prezentaciji podsjetio je na strahote s kojima se suočavao tokom svog višedecenijskog rada na traženju nestalih osoba koje su u pravilu bile izmasakrirane.

-Nije prijatno ni za gledati ovo što ću prezentirati, ali je uslov za opstanak Bošnjaka na ovim prostorima. Podsjećanje na dane agresija na R BiH je važan putokaz za budućnost. Nemojte štititi vlastitu djecu tako što ćete prećutati zločine i misliti da ste ih na taj način zaštitili. Zaštitite ih tako što ćete ih pripremiti da budu spremni, ako u budućnosti bude i dalje onih koji bi ponovili 12. juli 1943 ili 13. juli 1993., generalno zločine iz juna i jula 92 i 93. godine – kazao je Mašović.

Koridorom kojim je prošla kolona Marša sjećanja 1993.g. se uspjelo izvući oko 1000 Bošnjaka ovoga kraja, a naoružano ljudstvo uspjelo se domoći slobodne teritorije. Tokom napada HV-a i HVO-a ubijeno je 27 civila među kojima je najmlađa žrtva imala pet a najstarija 85 godina. Međutim, najveći broj Bošnjaka je bio zatvoren u zloglasnim koncentracionih logora. Od svih počinjenih zločina procesuirana je samo jedna osoba koja je izvršila zločine nad civilima u naselju Bivolje Brdo.

(H.E./Preporod.info)